xananabaemahotu.com

Salva Ita-nia Povu iha Foho: Apelu Urjente Xanana Gusmão iha 1999 ba Ajuda Umanitária no Pás

Autór: Redasaun XbEH  |  Kategoria: Memória no Istória  |  Data Rekerida: Setembru 1999  |  Fontes: AP Archive (Associated Press)
“Iha loron nakukun Setembru 1999 bainhira rai-Timor nakonu ho ahi no terus, Kay Rala Xanana Gusmão fakar ninia laran hodi husu mundu tomak hamriik hamutuk: husu governu Indonézia loke lalehan atu aviaun bele hatún hahán no aimoruk ba povu ki’ik ne’ebé halai ba foho no besik atu mate tanba hamlaha. Nia mós hanoin kle’an oinsá hatún tropa multinasionál ho matenek atu labele kria fali tiru-malu ho TNI, hodi loke dalan ba povu fila ba sira-nia uma.”

Setembru 1999 sai hanesan tempu ne’ebé susar no todan tebes iha istória Timor-Leste nian. Hafoin povu fó sira-nia lian ba independénsia iha Konsulta Populár, violénsia mosu iha sidade no suku sira, halo ema rihun ba rihun tenke halai subar iha foho laran lahó hahán, bee moos, ka aimoruk. Iha situasaun kruzíal ne’e, lian Kay Rala Xanana Gusmão sai hanesan lian esperansa nian ne’ebé la para atu defende moris ema ki’ik sira nian.

Apelu ba Governu Indonézia: Loke Lalehan ba Ajuda Umanitária

Xanana la hateke ba kalkulasaun polítika bainhira povu nia moris iha perigu laran. Nia halo apelu maka’as ba komunidade internasionál tomak atu husu Governu Indonézia fó autorizasaun semo ba aviaun sira:

Kay Rala Xanana Gusmão

“Ha’u husu imi hotu atu hamutuk ho ami hodi halo apelu ba Governu Indonézia: fó lisensa ba aviaun semo hodi hatún ajuda umanitária, hahán no aimoruk ba ita-nia povu ne’ebé terus no atu mate iha foho laran. Povu tenke hetan salvasaun uluk!”

Matenek Diplomátiku: Tropa Multinasionál no Seguransa ba Povu

Iha tempu ne’ebé ONU prepara atu haruka forsa internasionál (INTERFET), Xanana hatudu lideransa ne’ebé matenek tebes hodi prevene konflitu foun iha rai-laran:

Dinamika ho Jakarta: Desizaun Ministru Ali Alatas

Arsip AP Archive ne’e mós grava pozisaun husi Ministru Negósius Estranjeirus Indonézia Ali Alatas iha Jakarta. Alatas fó sai katak Indonézia foti desizaun hodi hakotu akordu seguransa ho Austrália tinan 1995, tanba relasaun ne’ebé sai manas. Maski nune’e, Alatas hateten katak Indonézia lakohi foti asaun maka’as hasoru nasaun seluk no kontinua hakarak sai parte husi komunidade internasionál ho dignidade no respeitu tuir Karta Nasoins Unidas.

Istória ne’e hatudu momoos katak iha tempu nakukun liu hotu, fuan no hanoin Xanana Gusmão nian nafatin metin iha povu nia leet: salva uluk ema nia moris, fó-han ema ne’ebé hamlaha, kura ema ne’ebé kanek, no lori dame hodi la husik ema ida iha kotuk.

Informasaun Fontes / Sumber Liputan:

Vídeo Istóriku AP Archive (September 1999):

Konten ini diblokir karena akan terhubung ke YouTube.

Tinggalkan Komentar

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *

Post Views: 1
Scroll to Top