xananabaemahotu.com

Hasa’e Bandeira Nasionál: PM Xanana Gusmão Asina Adezaun Timor-Leste hanesan Membru ba Dala-11 ASEAN

Autór: Redasaun XbEH  |  Kategoria: Voz ba Mundu  |  Data Publikasaun: 26 Outubru 2025  |  Eventu: Kúpula ASEAN ba Dala-47, Kuala Lumpur
“Ohin, istória foun hakerek ona! Hafoin lider sira husi nasaun sanulu ASEAN nian no Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão asina tiha Deklarasaun Adezaun, bandeira Timor-Leste sa’e hamutuk iha palku leten ho bandeira membru sira seluk. Iha diskursu ne’ebé nakdedar ho emosaun, Xanana subliña katak vitória ida-ne’e la’ós de’it mehi ne’ebé sai realidade, maibé afirmasaun ba reziliénsia, determinasaun, no esperansa povu nian, hodi asegura katak dezenvolvimentu rejionál sei ‘la husik ema ida iha kotuk’ (ensure that no one is left behind).”

Loron 26 Outubru 2025 sai momentu ne’ebé sei la haluha iha memória diplomátika Timor-Leste nian. Iha serimónia solene Kúpula ASEAN ba Dala-47, líder sira husi nasaun hotu-hotu Sudeste Aziátiku hamriik iha palku leten hodi asina Deklarasaun Ofisiál Simu Timor-Leste hanesan membru ba dala-11.

Prosesu Asinatura Solene no Bandeira Sa’e ba Palku Rejionál

Prosesu asinatura istóriku ne’e hala’o tuir orden protokolár:

Hafoin dokumentu ne’e entrega ofisiál ba Sekretáriu-Jerál ASEAN Dr. Kao Kim Hourn, momentu ne’ebé povu hein durante dékada rua resin to’o duni: Bandeira Nasionál Timor-Leste lori sa’e ba palku no harii hamutuk ho bandeira membru sanulu seluk. Salle laran nakfera ho basa-liman boot hodi simu Timor-Leste tama ba família boot ASEAN.

Reziliénsia Povu Nian: Dalan Naruk Husi 2011

Hamriik iha podiu hanesan Primeiru-Ministru husi membru foun ba dala-11, Xanana hato’o ninia diskursu ho fuan nakloke ba líder sira hotu:

Kay Rala Xanana Gusmão

“Ba povu Timor-Leste, ohin la’ós de’it mehi ida ne’ebé sai realidade, maibé afirmasaun kbiit nian ba ita-nia viajen naruk ne’ebé marka ho reziliénsia (resilience), determinasaun (determination), no esperansa (hope). Husi tempu ne’ebé ita husu atu tama iha tinan 2011, ita kontinua reforma ita-nia instituisaun sira, hadi’a ita-nia polítika, no hametin ita-nia prontidaun iha matenek no pasiénsia nia okos husi nasaun maun-alin sira iha ASEAN.”

Nia hatutan katak Timor-Leste hanesan demokrasia foun ida ne’ebé moris husi luta (a young democracy born from struggle), no ohin loron prontu atu brasa éra foun kooperasaun nian ho valór fundamentál: respeitu mútuu, kooperasaun pás nian, unidade iha diversidade, no menoriza solidariedade rejionál.

Oportunidade Foun no Vizaun ASEAN 2045: La Husik Ema Ida Iha Kotuk

Xanana esplika katak tama ASEAN loke dalan luan ba komérsiu, investimentu, edukasaun, no ekonómia dijitál. Timor-Leste prontu atu aprende, inova, no hametin governasaun di’ak hodi kontribui ba dezenvolvimentu sustentavel:

“Ita promete atu serbisu hamutuk ho membru hotu hodi mantein ita-nia rejiaun hakmatek, nakloke, no buras, hodi hametin unidade no asegura katak la husik ema ida iha kotuk (ensure that no one is left behind). Hamutuk ita sei lori ba oin Vizaun Komunidade ASEAN 2045: ASEAN ne’ebé hakmatek, buras, reziliente, no sentradu ba povu.”

Ksolok no orgullu ida-ne’e dedika tomak ba povu Timor-Leste tomak, husi foho to’o tasi-ibun. Benefísiu husi integrasaun rejionál tenke to’o duni ba baze hodi hasa’e moris ema ki’ik sira nian, la husik ema ida iha kotuk.

Informasaun Fontes / Sumber Liputan:

Vídeo Kompletu Serimónia & Diskursu (CNBC-TV18):

Konten ini diblokir karena akan terhubung ke YouTube.

Tinggalkan Komentar

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *

Post Views: 1
Scroll to Top